Rječnik sela Kuča 20. stoljeća

 

A

aa – ne

afinger – vješalica za odjeću

aha – da

ala – (hala) kaputić 

alinje – (halinje) – haljine, rublje, odjeća

am – pa zar:  am kae nae vidiš? – pa zar ne vidiš?

alaji – dijelovi vremena: na alaje – malo pomalo, ne najednom

 

B

beciklin – bicikl

beden – kaca

beđga – grožđani ostatak u vinu (vino cvate?)

bokot – limena ili plehnata posuda za mlijeko s poklopcem i ručkom za nošenje, često u bojama 

botaežen (i betaežen) – bolestan

braiča – braća

breja  – noseća (krava)

brenta – drvena posuda s naramenicama za nošenje na leđima, gore malo šira, dosta duboka, za berbu grožđa

bu – bude (v. nabu)

bužerati (nabužerati) se – halapljivo jesti, trpati u se (najesti se)

burlav – prljav

 

C

caognuti – oslabjeti, popustiti u jakosti

caojnek – pelena od platna

ciferšlus – zatvarač na odjeći

cigaretlin – cigareta

cincefouk – žarač

cintor – natkriven prostor ispred crkve

cirkva – crkva

cmaknuti –  odrezati ( i ocmaknuti)

cmariti se – slabo sagorijevati

cmizdriti – plakati

cmokati – isisati usnama, glasno ljubiti

cmokica – usnjača, cvijet iz kojega djeca siše med

cocnuti – spustiti se naglo dolje, propasti, čučnuti

cojnek – pelena

crlen – crven

cicek – dojka

cintor – zidani natkriven prostor pred ulazom u crkvu

cirkva – crkva

cucek – pas

cujzek – ždrijebe

cukati – naglo potezati

cukati – mokriti

cvekati se – svađati se 

cvikeri – naočale

 

Č

čaočki – krpe, ili bilo što drugo u neredu

čajel – češalj

čapla – čaplja

čaera – jučer (v. predečera)

čariti – vući, nositi

čavel – čavao

če – ako

čeber – velika drvena posuda

čelugnuti – onečistiti mekim izmetom

česati – češljati

četrtek – četvrtak

čez – kroz

čikolada – čokolada

čitaoba – tekst, čitaba 

čižma – čizma

člinkati – galamiti visokim tonovima, poput pilića

čmržati – drijemati

čoački – krpe po kući koje prave nered

črep – crijep

čržiti – otkrivati, prostirati, pokazivati

 

D

da – kada

dae mi – daj mi

de – gdje

deci - decilitar

dečko – mladić

dečo – dječače

dekla – djevojka

denes –  danas

dišati – mirisati

dlajen – dlan

do – tko

dodeti (se) – dotaknuti (se)

dokončati – dogovoriti

doseči – dosegnuti

dragati – milovati

drangulije – bezvrijedne sitnice

drapati – grepsti

drapati prnke – trgati tekstilne otpatke na komade

drčati – trčati

dregati – dirati, izazivati

dreckati – dreckati kramper – drobiti, usitnjavati

dreti (cipele) – trošiti (cipele)

drležđiti – razdrlržđiti - ranu otvarati, nekontrolirano sječi meso

drobec – trbuh

drobiti – (na)drobiti mlieko - staviti komadiće kruha u mlijeko

drvenaok – vrst krute tkanine

drvenaoki – popareni štrukli od bele mele s filum od kukurizne mele – pečene krafne od bijeloga brašna s filom od kukuruznog brašna koji se preliju vrućom vodom kao mlinci 

dunuti – pasti jako i teško, reći glupost

 

E

egzikcier – izložba

erodrom – zračna luka 

eroplan – avion

 

F

faošink – fašnik

fasuvati – nastradati

fertun kudek – kuda pregača

fest – jako

ficlek – komadić

fierma – sakrament potvrde

figa – smokva, ručni palac između kažiprsta i srednjeg prsta

flaša – boca, staklenka

flaštrati – mazati (v. šlatrati)

foringa – zaprežna kola i konji

frčen – okretan

frigati – peći

frntast (nos) – šiljat (nos)

frtaol – četvrt, frtal tri: četvrt tri (2.15 sati)

fučkati – zviždati

 

G

gajnk – ganak

gazdarica – kuharica

gegati se – polako hodati

genuti – uganuti

genuti se – krenuti

gibanica – savijača

gleač – gledaj

gleačte – gledajte

gledeti – gledati

gledi – gledaj

gledim – gledam

gmajne - livade za ispašu

glamaziti – pričati gluposti

gnurec – vrsta patkice s glavom u vodi i nogama u zraku, kao da ronigrovača – drvena zdjela

gumbek – malo dugme; vrst cvijeća poput dugmadi, podvrsta trantinčice

gumelastika – elastična gumena traka

 

H

hala – kratak kaput, „kaputić“ (vidi)

handrast – neuredan, tko zametne stvari, ne zna gdje mu je što; vidi: zahandrati

haorta – prljavština (na koži)

heznuti – udariti

hodžak – ulaženje i izlaženje, promet u kući

houm – ham

 

I

ititi, hititi – baciti

iskati – tražiti

 

J

jačmen – ječam

jean – jedan

jagli – varivo od ječma

javkati – jaukati

jie – jede

ječ – jedi

ječtae – jedite

jieju – jedu

jiem – jedem

jiemo – jedemo

jieš – jedeš

judaš – zločest čovjek

jutro – ujutro

 

K

kak – kako

kak na, kak nadae – kako ne bude

kam – kamo

kaputić – kratak kaput, (v. hala )

karati se – verbalno se svađati

kavesati – često piti kavu

ke – zar

ke ne – zar nije

ke jea – zar je

keba – nožić s drvenom ručkom

kefati – kefati, grditi 

kesiti se – smijati se, cerekati se

kikla – haljina

kila –  kilogram

kirales – Kirie eleison – narodni običaj za Jurjevo

kiselica – biljka s jestivim kiselim listovima i stabljikom

kišariti – često padati (za kišu)

kliček – peteljka

klimpatati – klimpaočem – klatiti se nekontrolirano

klinčenak – vješalica

klinčenica – vješalica

klinčiti – postavljati klinove

klobaos – kobasica

klopotati – pričati gluposti, brbljati

kmica – tama

kmičiti se – padati tama

kmično – tamno

kocen – srednji tvrdi dio glavice kupusa

kokotec – pijetao

kolenec – zglob prsta

komara – pomoćna prostorija. – Kad su u Kučama u Tomacovoj ulici pri Điđe snimali film o Matiji Gupcu i seljačkoj buni, snimatelji su statistima vikali: Gledajte u kameru! Svi su pogledali u komaru!

komušina – lišće oko klipa kukuruza

končati se – žaliti se

koruš – kor u crkvi poput nutarnjeg balkona

kotel – kotao

kop – nasip

koudek – kuda

kraglin – kragna, okovratnik

kraluš – zrnata ogrlica

kramper – krumpir

krenuti (se) – maknuti (se)

krepati – uginuti, umrijeti (pejorativno)

kretati – slagati (odijelo)

Križaevo – blagdan Spasova

krmenadlin – karmenadl

krokast – koji ima noge okserice

kraglin – okovratnik

krstitki – krštenje

krušna peč – zemljana peć u dvorištu u obliku poluvaljka

kuckati  – kuckečem – kucati

kucketati – kuckečem – kucati

kučiti – kucati

kučiti – tresti

kukuriza – kukuruz

kukuvača – proljetni cvijet u obliku zvona ljubičaste boje s bijelim točkicama

kukuvača – kukavica, ptica koja kuka

kumica – kumče

kumica – žena sa sela

kumisati (se) – mrsiti kosu

kuntariti se – naoblačiti se pred kišu

kuvača – kuhača

kuvati – kuhati

kuvaorna – pomoćna prostorija za kuvanje/kuhanje

 

L

lačice – čarape

lajbek – prsluk

lagušter – lužina za pranje rublja

lajt – bačva

lasi – kosa

lakomuvati – biti lakom

laeči – leći 

leči se – nesti, rađati se (životinja)

legitati (se), legičaem (se) – njihati (se)

leknuti – naglo prestrašiti

letes – ovog ljeta

levusiti – tražiti poskrivečki 

levati – lijevati

levusiti – kradom tražiti

lezina – blazina od perja

linguvati – njegovati

litrenka – boca od 1 litre

lojbek – prsluk

lokati – piti u velikoj mjeri

lonec – lonac

lonček – mali lonac

lontar – oltar

lonuti – ugasiti se, ogen jae lonul – vatra se ugasila

lotra – ljestve

 

M

mamica – prabaka

maoce – mače

maom – odmah

marot – ke si marot? – bolestan

mega – mojega

mou – moju

me – moje

megla – magla

mela – brašno – kukurizna, šaenična, ražena, jačmena mela

mealin – mlin

merlin – mrkva

meša – misa

metati – stavljati

micek – mačić

mirati – umirati

mivati (se) – umivati (se)

mlatec, mlaoca – mlatilac, mlatilaca, koji mlati žito

mlinčenak – valjak za tijesto

mot – možda

mom – odmah

mrliti – neurednbo razmazivati

mrsko – ružno

murva – dud

 

N

nabužerati (se) – napiti (se), napuniti (se) prekomjerno

naditi – (nad iti) ishoditi, isposlovati

nadreti – započeti

na – nade – ne bude

nabum – ne budem

nabuš – ne budeš

nabu – ne bude

nade – ne bude

nadu – ne budu

nagledati se – proviriti

nagledovati se – provirivati

naiže – tavan

naoj – nemoj

nalejati – naliti

nalevati – nalijevati

nalokati se – napiti se prekomjerno

nam – nadaem – nabudaem – ne budem

namo – ne budemo

na skup – zvoni na skup – prije početka mise

naiže – tavan

najprek – najprije

nakuvovati – stalno nešto kuhati

naoj  – nemoj

naopršnaok – naprstak

nalipati – navaljivati

napunuti – napuhnuti

narancati – nabrati odjeću

naraoncan – naboran pravilno (tekstil, platno), plisiran

nasmagati – naskrbiti, doći do  

naš – ne budeš

naštrajiti – posuti slamom

naš – ne budeš

nate – ne budete

natezice – rastezljive podvezice za čarape

natorbati se – natrpati u sebe, najesti se

navek – uvijek

navrči se, navrgnem se – nametnuti se

navrnuti (se) – navratiti (se)

nazoj – natrag

nesmajno – pretjerano

ne  – ne ide

nedae – ne ide

nedela – nedjelja

nedu – ne idu

nem, neš, ne ili nedae, nemo, nete, nedu – ne idem, ne ideš itd.

nesmajen – neumjeren

neš – ne ideš

nies – nisam

nijati – njihati

nijov, -a, -o – njihov, -a, -o

niš – ništa 

nofti – nokti

norc – bedak

noreti – ludovati

noseća - trudna (žena)

novet – nokat

 

O

oblizeki – fine poslastice

objedati se – čistiti zube usnama i jezikom

obluk – prozor

oboužati – opljačkati

ocelar – koji se bavi čelikom

oceli – čelik

ocurki – čvarci

očoala – naočale

odesim – odavde

odetam – od tamo

odetu – od tuda

odzaoj – otraga

ofirati – hofirati, udvarati se

ogen – vatra

okorno – uštirkano

omeknuti (se), omeknaem (se) – skliznuti (se), spasti

omikati (lačice), omikati se  – skidati (čarape), spadati

onudek – onuda

opajati, opaojam  – obhajati

opajnčar – opančar, koji izrađuje opanke

opajnek, opajnki – opanak, opanjci

opasti, opanaem – pasti, padnem

oplasti – prestati biti natečeno; oplalo je - nije više natečeno, nabubreno

opolenuti se – naglo se nagnuti da (zamalo) padneš, ostati bez oslonca, posrnuti

osoviti se – naljutiti se na nekoga

ošmidati se – zdebljati se (pohvalno)

otiti – otići

otkonupiti (se) – oporaviti (se)

otkos – što je pokošeno u jednom potezu ručne kose

otpirati – otvarati

otpreti – otvoriti

ovedeti: ovedem, ovem, ovedela sam – saznati

ovoudek – ovuda

 

P

pajdaš – prijatelj, drug

pačiti – smetati

paepel – pepeo

pajcek – prase

paler – palir, koji pripravlja i slaže plajnke (vidi) za drvenu kuću

parma – prostor uz staju za sijeno, malo povišen od štaglja s drvenim podom

parnuti – uginuti

paožma – gusta trava dobra za pašu

pažmati – pasti bujnu travu

peden – pedalj

peden dug – pedalj dug

pedesetača – stara pedeset godina

pehati – dirati

pejati – dirati

pem, peš, pe, pemo, pete, pedu – prezent glagola ići, nema infinitiva

pemnica – pivnica, podrumska prostorija, i na razizemlju

penezi – novci

penuti – pehnuti, pehati – dirati

petek – petak

pevec – pijetao, kuhani cijeli kupusov list među izrezanim kuhanim kupusom 

picek – pile

pipa – slavina

planta – taban

plaota – plahta

počenuti – čučnuti

počesati – počešljati

počenuti – čučnuti

počinuti – odmoriti se

počom – pošto

podleznuti – puzati ispod nečega

podraopan – razderan

poginuti – izgubiti se: poginul mi je šitoflin – izgubio sam novčanik

pogleč (2. l. jed. imperativa) – pogledaj

pojeđeno pehati – pojedeno

polej – salata poparena toplom sirutkom i čvarcima

polejati – politi

polek (i poleg) – pokraj

polić - mjera za tekućinu

pometati – mesti, pomesti

pometati– premiještati kao suvišno

pometuvati – premiještati kao suvišno

pondelek – ponedjeljak

ponoreti – poludjeti, razljutiti se

popariti – politi vrućom vodom

popeči se – opeći se

popevati  – pjevati

popiknuti se – spotaknuti se

porinuti – gurnuti

posmeknuti (štalu) – očistiti (staju)

posmeknuti se – okliznuti se

postela – krevet

pošandrcati – postati čudan, otkačen

pošmuliti se – povući se; pošmuliti (nos) – objesiti nos, pošmulen nos – grbavi nos

potezati se, poteže se – a kaej se to tu poteže: što to tu radi, pravi nered

potkrčina – podređenost, poraz, manjak vrijednosti: ne dam se ja v potkrčinu tebe

potpod – prostor ispod drvenoga poda i tla gdje se čuvalo krumpir i kokoši nesle jaja

potreti – polupati

povrći se – naslijediri osobine

požreti – lakomo pojesti

požrtiti  – postaviti žrt (vidi) i povezati voz sijena, kukurizinja, slame ili žita

poujati sae – goniti se (životinje)

pouke – po što, zašto  – pouke ideš tam kad znaoš da te tam ne trieba

povrći se po kom, povrgel se po ocu – biti sličan na nekoga, naslijediti očeve osobine

pražetina – kajgana, izmiješana pečena jaja

prčkati – dirati

preda – prije

predečera – prekjučer

preititi – prebaciti

prejtiti – prevrnuti

prepisati – oporučno ostaviti

prestreti se – upasti u razgovor ili situaciju: a kaej se prestireš de ti nie miesto

pretaelebiti se – posegnuti za nedostižnim, lakomuvati

prijeti – primiti

pripetiti se – dogoditi se

priščeknuti – uštipnuti, zapeti za nešto  

povrći se po kom, povrgel se po ocu – biti sličan na nekoga, naslijediti očeve osobine

pričvrliti – pričvrstiti

pripreti – pritvoriti, ne zatvoriti do kraja

pražetina – pečeno jaje

prereči – početi (opet) razgovarati, progovoriti

pričasiti se – pričasim se – naći vremena

prikuzmati se – prigorjeti na dnu posude, primiti se na dno

prispodobiti – prisličiti, naći da je slično

priščeknuti – prištipnuti

prnek, prnki – krpa, tekstilni otpad od kojeg su se tkale "tepije" (tepisi)

protvan – tepsija

prsnice – drveni strop

prugnuti – naglo se pokrenuti

pulisnuti – proliti

 

R

raca – patka

racek – pačić

rajvijola – djevojka s dugom kosom, vila rajvijola – vila s dugom kosom

raojzati – putovati bespotrebno

raoncano – nabrano, plisirano

raoncati – nabirati, plisirati

raonec – nabor na tekstilu, ranci – nabori

rastouk – odmor i zabava; zeti si rastoka – uzeti malo odmora, zabaviti se

raščariti – ostaviti u neredu, izvaditi i ostaviti

raščesati – razčešljati

raškulincati – raznjihati, uzrokovati da nešto olabavi

razdeti (se) – otkriti (se) u krevetu, skinuti (se)

razdevati (se) – otkrivati (se) u krevetu

rarazdreti (cipele) – istrošiti (cipele)

razdrležđiti – otvoriti ranu

razlejati – razliti

razlevati – razlijevati

razvuzlati – odvezati, razvezati, razmrsiti čvor

reku ili ruku – rečem, velim, kažem

ret – red

riflača – naborana daska ili lim za pranje rublja

rigla – poklopac za lonac

rink – okrugli poklopac na štednjaku na drva

ritati se – udarati zadnjim nogama

rmaor – ormar, frmaor – u ormar

rogle – vile (alat)

rola – pećnica

roža – cvijet

rožiček – rogač

rš – raž

rži – raži

rubača – haljina, suknja

rudast – kovrčav

rujnast – raščupan

 

S

sae – sve

sae – se (povr. zamj.)

saojati se – dizati se (tijesto)

scati – mokriti

scejati – cijediti

se (zime) – ove (zime)

saega (leta) – ovoga (leta)

seke – svašta: seke delaš – loše radiš

sekut – sekud – svuda

selika – kiša sa snijegom

semen – sajam

senička – ptica sjenica

sfrojdati – pobaciti, abortirati dijete

si – svi

sice – malo fino sito

sim – ovamo

skmičiti se – pasti tama

skretati – lijepo složiti za ormar, skretati rubaču – lijepo složiti haljinu

skučiti – stresti

skula – krasta

skupiti se – spremiti se za izlazak

skupsti, skubem – čupati perje

slemeček malo sljeme u kući

sliva – šljiva

slembati – biti gladan

smackati – namakati

sneja kudek – kuda snaha

snočka – sinoć

so (deca) – sva (djeca)

sparno – vlažno i toplo

spesneno – stisnuto

spetiti se – dogoditi se

splosnuti – spljoštiti

spodoba – pojava, lik

spodoben – sličan

spoved – ispovijed

sprevod – sprovod, pogreb

sraka – svraka

srbeti – svrbjeti

srčeko – malo srce; vrsta cvijeća u obliku crvenoga srca

sreda – srijeda

staolo – mirovanje – na staolu stoji – stoji bez pomaka

stati se (mlieko sae stalo) – ukiseliti se (mlijeko)

stekati – skakati, dosađivati pokretima

stepovina – karmenadl u kiselom zelju

stepko – ono što ostane od vrhnja kad se odstrani maslac mlaćenjem

strom – napetost: imam strom naspram toga

struja – električna energija

stužno – sparno

sumra – mora, tjeskoba

svega – svojega

svemu – svojemu

svu – svoju

 

Š

šamrlin – niski stolac

šarapoulka – drveno sjenilo na prozorima od daščica koje se miču, „škure“ u Dalmaciji

ščakati se – dočekati neki događaj

ščaovka – vrst ptice

ščiem – s čime, čime

ščenuti – otkinuti (se) na silu, raspuknuti se (grana od stabla)

ščeknuti – uštipnuti, štipnuti

ščiepec – prstohvat

ščrba – pokvaren ili slomljen zub

ščučuriti se – skvrčiti se, čučnuti, privinuti se

ščusnuti se – stisnuti se uz, privinuti se

šekraestija – sakristija

šefla – grabilica za juhu

šaega – običaj?, način ponašanja?

šegačiti se – razmetati se?

šemeritati – hodati nesigurno, posrtati (šemeričae)

šenica – pšenica

šeraojzlin – žarač, vidi „cincefaok“

šervae – velike usne i usta

šaervast – širokih usana i usta

šaervasto – s velikim ustima, jako široko, otvoreno

ščeknuti (se) – uštipnuti (se)

šicati – špricati

šigo-migo – amo-tamo, cik-cak

šipek – šipak

šipkovica – ruža

šitoflin – novčanik

škaojnec – vrsta ptice grabljivice

škaol – kosina (pod škaol – ukoso)

škrlaok – šešir

škrpec – ostatak tekstila

škalko – sklisko

škulincati (se) – njihati (se)

šlajer – bijeli prozirni veo (mladenkin), vrsta cvijeća

šlatrati – mazati (v. flaštrati)

šmarla, šmarna – palačinka

šoca – ljubavnica

šous – suknja

šostar – obućar

špancerati se – šetati se

šparavec – ide s šparavcom – ubire milostinju u crkvi – milostinja

špeceraj – namirnice

špenadla – iglica s glavom

špicnomet – nadimak

špičiti – šiljiti

špinavka – siherica

špot – prijekor; fraza: špot i sramota – kad netko nešto ružno napravi

špotati se – rugati se

štamplec šervae – velike usne i usta mala bočica za rakiju

štaogel – štagalj, prostor uz drvenu štalu s drvenim vratima za zaprežna kola

štengenica – stuba

štentati – gubiti vrijeme, 

štentati nekoga – oduzimati vrijeme nekome

šterka –  štirka za rublje

šteti – htjeti

štof – deblji tekstilni materijal

štokrlin – stolac normalne visine bez naslona

štraja– slama pod kravama da im ne bude mokro za ležati

štrajiti – baciti štraju

štrapac – napor

štrik – konopac

štrojsa – strana ulice

štrojzak – slamarica na krevetu

štropotati – praviti buku

štrtinka – drvena posuda s ručkom za kukuruz i sl. – (četvrtinka nečega)

štrukica – nabor

šuber – poluga za otvaranje i zatvaranje dovoda zraka u štednjaku radi regulacije vatre

švung – v švungu – u zanosu

 

T

tajner – tanjur

taelek – tele

tam – tamo

teglin – posuda za cvijeće posađeno u zemlji

teliti se – leći tele, plakati se, duriti se

Telovo – Tijelovo

tenfan – tenfani kramper – zgnječen, pire krumpir

tenfati – gnječiti

tepija – tepih

tera – koja

teri – koji

tero – koje

terjati – tražiti natrag svoje novce od dužnika

tešnovina – tjesnoća

tija – sve do, čak

tijeden – tjedan, 5 tijenov, 2 tijene

tirati (se) – goniti (se - prije parenja živitinje se tiraju)

tounačiti – potvrditi u razgovoru

torica – biljka sa sjemenkama koje se zakvače za odjeću

tork – utorak

tratur – lijevak

treščati – sjajiti u či

trifrtaoli – tričetvrt, trifrtaoli tri: tričetvrt tri (2.45 sati)

trikar – druker

trknuti – narasti

trknuti – udariti

Trojaki – blagdan Presvetoga Trojstva

tropiti – tresnuti s vratima

trsjae – vinograd

truga – kola na konjsku vuču sa zatvorenim stranicama za sitniji sadržaj kao npr. kukuruz

tuča – grad

tunuti – pasti svom težinom, reći glupost

turen – toranj

turnati se – naoblačiti se prijetečim oblacima nimbusima koji donose grad (tuču)

tve – tvoje

tvega – tvojega

tvemu – tvojemu

tvu – tvoju

 

V

vagonetlin – vagon

vajnkuš – jastuk

veđati se – ne dati se nešto raditi – ne da mi se - veđa mi se

vaeno – ondje, tamo

vaevo – evo ovdje

vaeto – evo tu

vedrica – limena posuda za vodu ili mlijeko, dolje uža, gore šira, s ručkom

veđati se (nekome nešto raditi) – ne dati se nekome nešto raditi

vaemo – ovamo

vaeto – tu

vaevo – ovdje

veznuti – zaglaviti, zapeti u uskom prolazu

viem – znam

vilica – viljuška

viš – vidiš

vištea - vidite (prez i imp.)

vitel – dvije unakrsne vodoravne prečke koje se vrte na stupu da spriječe prolaz životinjama

vliesti, vlieznaem – ući

voulkati – povlađivati

vraobec – vrabac

vrabečen – iznenađujuće zanimljiv

vrčak – vrt

vrči, vržem - staviti (vidi navrči)

vrđgati – nestašno se ponašati, izazivati

vrediti (se) – urediti (se)

vrnuti (se) – vratiti (se)

vrteti – vrtjeti

vubiti – ubiti

vugorek – krastavac

vuke (vu ke) – u što

vuto (vu to) – u to

vuvo (vu vo) – u ovo

vura – sat, vrijeme (vura jea – vrijeme je)

vuvo – uho

vuvo – u ovo

vuzde – uzde

vuzel – čvor (vidi: zvuzlan, zvuzlati, razvuzlati)

Vuzem – Uskrs

vuvo  – u ovo

 

Z

zaoke – zašto

zaojni – zadnji

zabavlati – zanovijetati, navaljivati

zabavrlen – neuredan, natrpan 

zadeti (sae) – zakvačiti sae slučajno

zagutiti se – zadaviti se

zaobujnen – natečen

zaočajne – suočavanje zavađenih

zafrig - brašno na masti pečeno

zahadariti – zaprljati, unerediti

zahandrati – zametnuti

zahiriti – prestati napredovati, nazadovati

zakučmariti – zatrpati tako da nastane nered u kući

zakučmareno – zatrpano, neuredno

zametati – natrpati

zanavek – zauvijek

zapreti – zatvoriti

zavirati – kočiti kola na konjsku spregu štapom sa strane da ne polete nizbrdo

zavrći se – doći s drugom namjerom od vidljive (zavrgel sae da mu treba saovjet, a daošel je videti bi li ga štiela zeti)

zaojček – mali zec

zaojčekova daetelica – vrst jestive kisele djeteline

zaojec – zec

zafrig – „zmes“ (vidi), zaprška

zafuštran – zamazan, prljav

zakučmaren – zametan, neuredan

zakučmariti – zametati, učiniti nered

zaoke – zašto

zapirati –  zatvarati

zapreti – zatvoriti

zavirati – kočiti kotače drvenih kola izvana na nizbrdici pomoću štapa

zdela – zdjela

zdeliti se –  izdjeliti se

zdevati  – zijevati pospano

zdirjati se – biti poželjno 

zdejati se – zijevati se

zdomlek – odavna

zdreckati – zdrobiti

zgubiti – izgubiti

zibati – ljuljati

zipka – kolijevka

ziti – izići

zlievajnka  – vrst kolača, tijesto se izlije u posudu za pečenje

zlevati – izlijevati, jako lijevati (kiša)

zmetati – skidati

zmetati – mesti, pometati

zmaesti – pomesti

zmes – kupus s grahom sa zaprškom, „zafrigano zelje s bažulom“

zobati – jesti bobice, zrnje

zopanci – žniranci

zribati – izribati

zriflati – oprati pomoću „riflače“ (vidi)

zutra – sutra

zvijati se – ići na povraćanje (zvija mi se – povraća mi se)

zvirati - izvirati

zvuzlan – zamršen, nespretan

zvouzlati – zamrsiti, zakomplicirati

 

Ž

žeguliti – škakljati

žejen – žedan

žep – džep

žeti, ženaem, ženaeš, ženae, ženemo, ženete, ženu – žeti, žanjem itd.

živinaor – veterinar

živina – perad, domaće životinje

žmah – dobar okus

žmano – ukusno (jelo)

žmereti - žmiriti

žreti – jesti u velikoj mjeri

žriebe – ždrijebe

žrt – dugačko debelo drvo koje se postavlja na voz sijena, kukurizinja, slame ili žita da se poveže uz kola

žrtiti – postaviti žrt i povezati voz sijena, kukurizinja, slame ili žita

žugek – guščić

 

Fraze

aa – ne

akonto toga – što se toga tiče

bok i batina – glavni, šef, gazda

bu, na bu – bude, ne bude

če bu, če na – če bu(de), če na(bude) – ako bude, ako ne bude – če bu, če na, mene je svejedno

čriepec visi – doslovce: crijep visi; preneseno značenje: kam ti črepec visi – kam bi štel, kaj očeš npr. črepec mi visi na kolaoče – hoće mi se kolača

da de do – kada gdje tko

daej nam Boug picekov, racekov, žrebekov, žugićev, pajcekov, taelekov i saega druguga – neka nam Bog da pilića, pačića, ždrebadi, guščića, praščića, teladi, i svega drugoga

dati se potkrčinu – dati se nadmašiti, pobijediti; podložiti se, predati se u smislu odustati

drži se kak torica riti – čvrsto prianja

imeti se na jne – ponositi se kime ili čime

iti s križecom – (svećenik) ići na blagoslov kuća (svećenik za Božić blagoslovi kuću)

je l' ti pura kruf odnesla – što ti se loše dogodilo da si objesio nos 

je l' to kaej za jedna žeana – kae za jaena – je li ta žena k čemu, je li pristala, kalk: was fur eine Frau

hudič te ponemal – vrag te odnio

Iščaeš mouduša dok ga ne naojdeš! – izlažeš se nepotrebno opasnosti

kak bu, bu – kako bude, bude

kam očeš? – kamo ćeš?

kam peš? – kamo ideš?

kae ti je vrona kruv odniesla? – zar ti je vrana kruh odnijela? – što ti nedostaje?

ki bi da bi, to su dvao vragi – tko bi da bi, to su dva vraga (oklijevanje, neodlučnost

malo falelo – puno škodelo – malo je nedostajalo – puno je naškodilo

mentem toga – u međuvremenu, međutim

nemam čas – nemam vremena

na alaje – u dijelovima, u ratama

nade  – ne bude

na nigdarjevo – nikad

na to zglibš – s obzirom na to, uzevši to u obzir

na staolu stoji – stoji bez pomaka

na to gleč – s obzirom na to

ne budi ti potuženo – da ne prijeđe na tebe

nemam čas – nemam vremena

ni v žep, ni ze žepa – ni u džep, ni iz džepa

niš koristi – ništarija

o zledi mu – o zla mu

ojdi zdenum – hajde sa mnom

okolo kero na maola vraota – kad se sve obiđe i dođe na polaznu točku

op-tak – spreman

otiti zamuš – udati se

po čoum? (počemu) – pošto, koliko košta

po gradski se spominati – razgovarati na književnom jeziku

pod škaol – ukoso

pouke (po kaj) – po što, pouke si došla – po što si došla

povrći se po kom, povrgel se po ocu – biti sličan na nekoga, naslijediti očeve osobine

poutna vraota – dvorišna vrata

roubec na kurblu – rubac svezan navrh glave

se jaeseni – ove (prošle) jeseni

se zime – ove (prošle) zime

saega leta – prošle godine, prošlog ljeta

saega proleća – prošloga proljeća

sim paok tam – amo tamo

što Medardo sveti daje, 40 dana traje – kakvo je vrijeme na sv. Medarda, takvo će biti 40 dana

tomu ne zna glaosa – ne razumije se u to

v ret metati – urediti

vidi mi se – čini mi se

vlesti v grif – postići kondiciju, rutinu

vrabečna dekla – zanimljiva djevojka

vraopci tae nemali – vrapci te ne imali

z oni – za onaj (drži z oni kraj vajnkuša)

z ovi – za ovaj (drži z ovi kraj)

zaprežna kola – kola koja vuku konji

 

Prijava korisnika

Mrežna stranica koristi kolačiće (cookies). Kolačiće upotrebljavamo kako bismo personalizirali sadržaj i oglase, omogućili značajke društvenih medija i analizirali promet. Isto tako, podatke o vašoj upotrebi naše web-lokacije dijelimo s partnerima za društvene medije, oglašavanje i analizu, a oni ih mogu kombinirati s drugim podacima koje ste im pružili ili koje su prikupili dok ste upotrebljavali njihove usluge. Nastavkom korištenja naših internetskih stranica vi prihvaćate našu upotrebu kolačića. Polica privatnosti.