Rječnik sela Kuča 20. stoljeća

 

A

aa – ne

abriktati – urediti, dotjerati

ađusterati – dotjerivati se

ađutant – tajnik časnik

afinger – vješalica za odjeću

Agram – Zagreb

aha – da

ajcati – jako grijati

ajduk – hajduk

ajka – hajka

ajkati – voditi hajku, therati zapregu

ajnpren – zaprška

ajoš – razbojnik

ak – ako

akacija – bagrem

aksa – osovina

ala – (hala) kaputić 

alabuka – halabuka, buka

alaplif – halapljiv, proždrljiv, lakom

aldomoš – gozba na kraju obavljena posla

alinje – (halinje) – haljine, rublje, odjeća

alomandi – jako fini biskvit s mnogo jaja

am – pa zar:  am kae nae vidiš? – pa zar ne vidiš?

am – ham, konjska oprema

ambrela – kišobran

amenovati – potvrditi, potvrđivati

ametom svae – sve po redu, hametice

amper – vedro, vedrica

amperdeklin – jastuk za dijete

andariti sae – jako se grepsti

anderlinjae – stare stvari za otpad

anđel – anđeo

anzec – ukrasni porub jastučnice

angina – platno za posteljinu koje ne propušta perje

alaji – dijelovi vremena: na alaje – malo pomalo, ne najednom

apcigati – oduzimati

apcik – oduzimanje

apelirati apcik – oduzimanje uložiti žalbu

aperacija – operacija

apšisal, -a, -o – koji gubi boju, poblijedio (tkanina)

apšisati – gubiti boju, blijedjeti (tkanina)

ap-tak – zapovijed

arambaša – harambaša

arija – melodija

asakanda – neprilagođen čovjek, grubijan

asna – zarada

asna – korist

aštafirung – djevojačka oprema

atagerati – navaljivati

atres – adresa

atreserati – adresirati, naslovljavati

aura – između bolesti i zdravlja

auzvinklin – iskrivljen, neusklađen

avanzerati – unaprijediti

aviza – obavijest

aždaja – zmaj, čudovište

ažuren – brz, ažuran

ažurerati – brzo obaviti, ubrzavati

 

B

baba – baka, stara žena

baca – batak u peradi

bacast – debelih nogu

baček – mlađi rođak, bratić

baguš – duhan za žvakanje

bajbuk – zatvor

bajs – kontrabas

bajser – kontrabasist

bajta – koliba

bakandža – teška muška cipela

balta – mala sjekira

nandera – električni stup

banđiti – lumpati, imati tulum

banuti – naglo ući

bantuvati – smetati nekoga

baraoba – lopov, kriminalac

baratati – služiti se nečim dobro, upravljati nečim

barber – koji pušta krv

barilec – drvena bačvica

barjak – zastava

barogati – svađati, rogoboriti

baviti se nečim– zanimati se nečim

bazlemača – vrsta lijevana kolača

beciklin – bicikl

bedak – budala

bedast – glup

bedastoča – glupost

bedzga – bazga

beden – kaca

beđga – grožđani ostatak u vinu (vino cvate?)

befel – naredba

baekaf – mucav, koji muca

bekati – mucati

beketajnae – plač malog djeteta

belaojnek – bjelanjak

beliti – krečiti

beliti – guliti povrće

belosvetski – tuđinski, strani

benkica – košuljica za malo dijete

bercaus – gostionica

berek – uvijek vlažno, močvarno tlo

bermet – slatko, aromatično vino

bersa – talog od vina

bertaš – gostioničar

bertija – gostionica

besen – bijesan, ljut, lud, divlji

besnilo – ludilo

beše – bijaše (beše mi – trebao sam)

betek, beteg – bolest

betežen – bolestan

betvo – stabljika kukuruze

bezecuvati – osigurati, rezervirati

bicko – svinjski nerast

bičaolo – držak biča

bijen – izudaran

bilec – pokrivač za konje

bileg – oznaka, državna taksa

biležnik – pisar, bilježnik

bina – pozornica

bisage – dvostruka torba koja visi naprije i nazad na ramenu

bista i bistar – zapovijed konju za skretanje udesno (vidi hot za ulijevo)

biškup – biskup

blago – velika stoka

blamaža – sramota

blazina – perina

blazniti – govoriti gluposti, buncati

blesikati, blesičae – sijevati, sijeva

bluditi – lutati, tumarati

bluvati – povraćati

bogica – jadnica

Baojdnak – Badnjak, Badnja noć

bokot – limena ili plehnata posuda za mlijeko s poklopcem i ručkom, često u bojama 

bokčija – siromaštvo

bokčae – siroče

bolta – udubina

bome (od bogme) – svakako, uistinu, dabome

bordati – lupati, drmati

bordura – ukrasni obrub

bouk, boga – bog, boga

botaežen (i betaežen) – bolestan

božičuvati – slaviti Božić

božji volek – buba mara

brajiča – braća

brajda – drvene letve za vinovu lozu

brane – drljače, željezna mreža sa debelim bodljama okrenutim prema tlu

brbučkati – pjeniti, praviti mjehuriče u vodi

brčkati – izbirati po hrani, kupati se u plitkoj vodi

brdo – sito, dio tkalačkog stana

brecnuti (sae) – trznuti (se), 

breja  – bređa, skotna, noseća (krava)

brek, brega  – brijeg, brijega

brenati – kovrčati kosu

brenšlin – škare za kovrčanje kose

brenta – drvena posuda s naramenicama za nošenje na leđima, gore malo šira, dosta duboka, za berbu grožđa

brenzati – kočiti

breska – breskva

brežđiti sae – smiješiti se, razvedravati se

brico – brijač

brnica – brnjica

brsati – nogama kopati

brtaš (v. bertaš)– gostioničar

brundati – mrmljati, prigovaratui

brus – oštrilo za kosu i nož

bržešae – brže (komp.)

bu – bude (v. nabu)

bučka – modrica s izbočinom

buf – moguć prijelaz preko potočića

burof – oblog s lijekom

butelka – boca

bužerati (nabužerati) se – halapljivo jesti, trpati u se (najesti se)

burlav – prljav

 

C

caognuti – oslabjeti, popustiti u jakosti

caojnek – pelena od platna

cepati, ceplem – cijepati (drva)

ciferšlus – zatvarač na odjeći

cigaretlin – cigareta

cincefouk – žarač

cintor – natkriven prostor ispred crkve

cirkva – crkva

cmaknuti –  odrezati ( i ocmaknuti)

cmariti se – slabo sagorijevati

cmizdriti – plakati

cmokati – isisati usnama, glasno ljubiti

cmokica – usnjača, cvijet iz kojega djeca siše med

cocnuti – spustiti se naglo dolje, propasti, čučnuti

cojnek – pelena

crlen – crven

cicek – dojka

cigel – cigla

cintor – zidani natkriven prostor pred ulazom u crkvu

cirkva – crkva

cucek – pas

cujzek – ždrijebe

cuk (cug) – vlak

cukati – naglo potezati

cukati – mokriti

cureti – padati

cvekati se – svađati se 

cvikeri – naočale

 

Č

čaočki – krpe, ili bilo što drugo u neredu

čajel – češalj

čapla – čaplja

čaera – jučer (v. predečera)

čariti (se) – vući, nositi, penjati se

čavel – čavao

če – ako

čeber – velika drvena posuda

čelugnuti – onečistiti mekim izmetom

česati – češljati

čerugati – šarati po papiru

četrtek – četvrtak

čez – kroz

čikolada – čokolada

čitaoba – tekst, čitaba 

čižma – čizma

člinkati – galamiti visokim tonovima, poput pilića

čmržati – drijemati

čoački – krpe po kući koje prave nered

črep – crijep

čržiti – otkrivati, prostirati, pokazivati

čušati – mirovati

 

D

da – kada

dae mi – daj mi

de – gdje

deci - decilitar

dečko – mladić

dečo – dječače

dekla – djevojka

denes –  danas

denaesti – donijeti

dijati – disati

dišati – mirisati

dlajen – dlan

do – tko

dodeti (se) – dotaknuti (se)

dogotoviti – završiti

dokončati – dogovoriti

doseči – dosegnuti

dragati – milovati

drangulije – bezvrijedne sitnice

drapati – grepsti

drapati prnke – trgati tekstilne otpatke na komade

drčati – trčati

dregati – dirati, izazivati

dreckati – dreckati kramper – drobiti, usitnjavati

dregati – gurati štapom ili nečim sličnim, npr. šerajzlinom dregati po ognu da se lepo razgori

dremuckati – deminutiv od drijemati

dreti (cipele) – trošiti (cipele)

drležđiti – razdrlržđiti - ranu otvarati, nekontrolirano sječi meso

drobec – trbuh

drobiti – (na)drobiti mlieko - staviti komadiće kruha u mlijeko

droptinje – mrvice

drug (droug) – štap

drvenaok – vrst krute tkanine

drvenaoki – popareni štrukli od bele mele s filum od kukurizne mele – pečene krafne od bijeloga brašna s filom od kukuruznog brašna koji se preliju vrućom vodom kao mlinci 

dunuti – pasti jako i teško, reći glupost

 

E

egzikcier – izložba

erodrom – zračna luka 

eroplan – avion

 

F

faošink – fašnik

fasuvati – nastradati

fertun kudek – kuda pregača

fest – jako

ficlek – komadić

fierma – sakrament potvrde

fertun – pregača

figa – smokva, ručni palac između kažiprsta i srednjeg prsta

Firma – Krizma

flaša – boca, staklenka

flaštrati – mazati (v. šlatrati)

foringa – zaprežna kola i konji

frčen – okretan

frigati – peći

frntast (nos) – šiljat (nos)

frtaol – četvrt, frtal tri: četvrt tri (2.15 sati)

fučkati – zviždati

 

G

gajnk – ganak

gazdarica – kuharica

gegati se – polako hodati

genuti – uganuti

genuti se – krenuti

gibanica – savijača

gleač – gledaj

gleačte – gledajte

gledeti – gledati

gledi – gledaj

gledim – gledam

gmajne – livade za ispašu

glamaziti – pričati gluposti

gnurec – vrsta patkice s glavom u vodi i nogama u zraku, kao da ronigrovača – drvena zdjela

greštvano grozdje – izgnječeno grožđe

greštvati (grozđje) – izgnječiti

grozdje – grožđe

gumbek – malo dugme; vrst cvijeća poput dugmadi, podvrsta trantinčice

gumelastika – elastična gumena traka

guliti – ljuštiti (npr. krumpir)

gužlav, -a, -o – zgužvan, nagužvan

gužlati – gužvati

 

H

hala – kratak kaput, „kaputić“ (vidi)

handrast – neuredan, tko zametne stvari, ne zna gdje mu je što; vidi: zahandrati

haorta – prljavština (na koži)

hatati – manipulirati, kontrolirati

heznuti – udariti

hodžak – ulaženje i izlaženje, promet u kući

houm – ham

hot – uzvik za skretanje konja ulijevo (vidi bista)

 

I

iti (na pašu) – ići na pašu (čuvati blago na paši)

ititi, hititi – baciti

iskati – tražiti

 

J

jačmen – ječam

jean – jedan

jagli – varivo od ječma

javkati – jaukati

jie – jede

ječ – jedi

jeduckati – deminutiv od jesti

ječtae – jedite

jemati – uzimati

jenfučni – jednostruk

jieju – jedu

jiem – jedem

jiemo – jedemo

jieš – jedeš

judaš – zločest čovjek

junica – mlada krava

jutro – ujutro

 

K

kak – kako

kak na, kak nadae – kako ne bude

kam – kamo

kaputić – kratak kaput, (v. hala )

karati se – verbalno se svađati

kavesati – često piti kavu

ke – zar

ke ne – zar nije

ke jea – zar je

keba – nožić s drvenom ručkom

kefati – kefati, grditi 

kesiti se – smijati se, cerekati se

kikla – haljina

kila –  kilogram

kirales – Kirie eleison – narodni običaj za Jurjevo

kiselica – biljka s jestivim kiselim listovima i stabljikom

kišariti – često padati (za kišu)

kliček – peteljka

klimpatati – klimpaočem – klatiti se nekontrolirano

klinčenak – vješalica

klinčenica – vješalica

klinčiti – postavljati klinove

klobaos – kobasica

klopotati – pričati gluposti, brbljati

kmica – tama

kmičiti se – padati tama

kmično – tamno

kocen – srednji tvrdi dio glavice kupusa

kokotec – pijetao

kolenec – zglob prsta

komara – pomoćna prostorija. – Kad su u Kučama u Tomacovoj ulici pri Điđe snimali film o Matiji Gupcu i seljačkoj buni, snimatelji su statistima vikali: Gledajte u kameru! Svi su pogledali u komaru!

komušina – lišće oko klipa kukuruza

končati se – žaliti se

konturati – valjati

kojnče – mladi konj

kopitati – prevrtati

koruš – kor u crkvi poput nutarnjeg balkona

kotel – kotao

kop – nasip

kopitati (se) – prevrtati (se)

kostajn – kesten

kostrona – veća zdjela sa širokim obrubom

košta (biti na košti) – hrana (biti na hrani)

koudek – kuda

kraglin – kragna, okovratnik

kraluš – zrnata ogrlica

kramper – krumpir

krenuti (se) – maknuti (se)

krepati – uginuti, umrijeti (pejorativno)

kretati – slagati (odijelo)

Križaevo – blagdan Spasova

krma – hrana za konje, krave, svinje itd.

krmenadlin – karmenadl

krokast – koji ima noge okserice

kraglin – okovratnik

krstitki – krštenje

krušna peč – zemljana peć u dvorištu u obliku poluvaljka

kuckati  – kuckečem – kucati

kucketati – kuckečem – kucati

kučiti – kucati

kučiti – tresti

kudek – kuda

kukuriza – kukuruz

kukurizinje – stabljike kukuruza

kukuvača – proljetni cvijet u obliku zvona ljubičaste boje s bijelim točkicama

kukuvača – kukavica (ptica)

kukuvače – biljke s ljubičastim cvjetovima čije čaške vise prema dolje

kumica – kumče

kumica – žena sa sela

kumisati (se) – mrsiti (si) kosu

kumrav – neopran, zapušten,

kuntariti se – naoblačiti se pred kišu

kukuriza – kukuruz

kuruza – kukuruz

kuruzinje – stabljike kukuruza

kuvača – kuhača

kuvati – kuhati

kuvaorna – pomoćna prostorija za kuvanje/kuhanje

 

L

lače – hlače

lačice – čarape

lajbek – prsluk

lagušter – lužina za pranje rublja

lajt – bačva

laket – lakat

lakomuvati – biti lakom

laosi – kosa

laeči – leći 

laos – las

leči se – nesti, rađati se (životinja)

legitati (se), legičaem (se) – njihati (se)

leknuti – naglo prestrašiti

letes – ovog ljeta

letva – obrađen kolac

levusiti – tražiti poskrivečki 

levati – lijevati

levusiti – kradom tražiti

lezina – blazina od perja

ležae – lakše

linguvati – njegovati

litrenka – boca od 1 litre

lojbek – prsluk

lokati – piti u velikoj mjeri

lonec – lonac

lonček – mali lonac

lontar – oltar

lonuti – ugasiti se, ogen jae lonul – vatra se ugasila

lotra – ljestve

lupati – udarati, govoriti gluposti

lupiti – odstranjivati komušine, zrnja kukuruza, vidi trebiti

lupiti – udariti

 

M

mamica – prabaka

mantarugati – hodati pijano

maoce – mače

maom – odmah

marot – ke si marot? – bolestan

mega – mojega

metati – stavljati

mou – moju

me – moje

megla – magla

mehen – mahovina

mela – brašno – kukurizna, šaenična, ražena, jačmena mela

mealin – mlin

merlin – mrkva

meša – misa

metati – stavljati

micek – mačić

mirati – umirati

mivati (se) – umivati (se)

mlatača – stroj za vršenje žita

mlatec, mlaotca – mlatilac, mlatioca, koji mlati žito

mlinčenak – valjak za tijesto

moknuti – biti na kiši

mot – možda

mom – odmah

mošt – mlado vino prije fermentacije

mrliti – neurednbo razmazivati

mrsko – ružno

murva – dud

 

N

nabužerati (se) – napiti (se), napuniti (se) prekomjerno

naditi – (nad iti) ishoditi, isposlovati

nadreti – započeti

na – nade – ne bude

nabum – ne budem

nabuš – ne budeš

nabu – ne bude

nade – ne bude

nadrapati – nastradati

nadu – ne budu

naga – ne bude ga

nagledati se – proviriti

nagledovati se – provirivati

naiže – tavan

naju – ne bude ju

naoj – nemoj

nalejati – naliti

nalevati – nalijevati

nalokati se – napiti se prekomjerno

nam – nadaem – nabudaem – ne budem

namo – ne budemo

namu – ne bude mu

na skup – zvoni na skup – prije početka mise

naiže – tavan

najprek – najprije

nakuvovati – stalno nešto kuhati

naoj – nemoj

naojmo – nemojmo

naojte – nemojte

naopršnaok – naprstak

nalipati – navaljivati

napunuti – napuhnuti

narancati – nabrati odjeću

naraoncan – naboran pravilno (tekstil, platno), plisiran

nasaditi (kvočku) - staviti jaja pod kvočku

nasmagati – naskrbiti, doći do  

naš – ne budeš

naštrajiti – posuti slamom

naš – ne budeš

nate – ne bude te

natezice – rastezljive podvezice za čarape

natorbati se – natrpati u sebe, najesti se

navek – uvijek

navrči se, navrgnem se – nametnuti se

navrnuti (se) – navratiti (se)

nazaoj – otraga

nazaj – natrag

neam – nemam

ne  – ne ide

nedae – ne ide

nedela – nedjelja

nedu – ne idu

negda – nekada

nek – nego

nem, neš, ne ili nedae, nemo, nete, nedu – ne idem, ne ideš itd.

nesmajen – neumjeren

nesmajno – pretjerano

neš – ne ideš

nies – nisam

nijati – njihati

nijov, -a, -o – njihov, -a, -o

niš – ništa 

nofti – nokti

norc – bedak

noreti – ludovati

noseća - trudna (žena)

novet – nokat

 

O

ob – u (za vrijeme: ob dvie vurae, o pet vur)

obdel – stolarija na kući (vrata i prozori)

obleznuti (se) – obliznuti (se)

oblizeki – fine poslastice

objedati se – čistiti zube usnama i jezikom

obluk – prozor

oboužati – opljačkati

obujek – krpa za stopalo umjesto sokne

ocelar – koji se bavi čelikom

oceli – čelik

ocmaknuti – naglo odrezati

ocurki – čvarci

očoala – naočale

odesim – odavde

odetam – od tamo

odetu – od tuda

odzaoj – otraga

ofirati – hofirati, udvarati se

ogen – vatra

okorno – uštirkano

omeknuti (se), omeknaem (se) – skliznuti (se), spasti

omikati (lačice), omikati se  – skidati (čarape), spadati

onudek – onuda

opajati, opaojam  – obhajati

opajnčar – opančar, koji izrađuje opanke

opajnek, opajnki – opanak, opanjci

opasti, opanaem – pasti, padnem

oplasti – prestati biti natečeno; oplalo je - nije više natečeno, nabubreno

opolenuti se – naglo se nagnuti da (zamalo) padneš, ostati bez oslonca, posrnuti

oprava – odijelo, odjeća

osoviti se – naljutiti se na nekoga

ošmidati se – zdebljati se (pohvalno)

otava – trava poslije prve košnje

otavić – trava poslije košnje otave

otiti – otići

otkonupiti (se) – oporaviti (se)

otkos – što je pokošeno u jednom potezu ručne kose

otpirati – otvarati

otpreti – otvoriti

otočiti (mošt od tropa) – odvojiti (mošt od grožđa)

ovedeti: ovedem, ovem, ovedela sam – saznati

ovoudek – ovuda

 

P

pajdaš – prijatelj, drug

pačiti – smetati

paepel – pepeo

pajcek – prase

paler – palir, koji pripravlja i slaže plajnke (vidi) za drvenu kuću

parma – prostor uz staju za sijeno, malo povišen od štaglja s drvenim podom

parnuti – uginuti

paožma – gusta trava dobra za pašu

pazija (pot pazijum) – pazuh (pod pazuhom)

pažmati – pasti bujnu travu

peden – pedalj

peden dug – pedalj dug

pedesetača – stara pedeset godina

pehati – dirati

pejati – dirati

pem, peš, pe, pemo, pete, pedu – prezent glagola ići, nema infinitiva

pemnica – pivnica, podrumska prostorija, i na razizemlju

penezi – novci

penuti – pehnuti, pehati – dirati

perušina – komušina od kukuruza

petek – petak

pevec – pijetao, kuhani cijeli kupusov list među izrezanim kuhanim kupusom 

picek – pile

pipa – slavina

planta – taban

plaota – plahta

pleva – pljeva

počenuti – čučnuti

počesati – počešljati

počenuti – čučnuti

počinuti – odmoriti se

počom – pošto

podbrajnek – podbradak

podleznuti – puzati ispod nečega

podobleči – obući ispod

podrapati – poderati

podraopan – razderan

podžinati, podžinam – žeti travu ispod kukuruza ili vinove loze

poginuti – izgubiti se: poginul mi je šitoflin – izgubio sam novčanik

pogleč (2. l. jed. imperativa) – pogledaj

pojeđeno pehati – pojedeno

pokuvati se – (od pokuhati) kuhanjem ispariti

polej – salata poparena toplom sirutkom i čvarcima

polejati – politi

polek (i poleg) – pokraj

polić - mjera za tekućinu

pomeknuti – pomaknuti

pometati – mesti, pomesti

pometati– premiještati kao suvišno

pometuvati – premiještati kao suvišno

pondelek – ponedjeljak

ponoreti – poludjeti, razljutiti se

popariti – politi vrućom vodom

popeči se – opeći se

popevati  – pjevati

popiknuti se – spotaknuti se

porinuti – gurnuti

posereti – izgubiti boju (tekstil)

poslunuti – poslušati

posmeknuti (štalu) – očistiti (staju)

posmeknuti se – okliznuti se

postela – krevet

pošandrcati – postati čudan, otkačen

pošmuliti se – povući se; pošmuliti (nos) – objesiti nos, pošmulen nos – grbavi nos

potaepsti – bespotrebno upropastiti

potezati se, poteže se – a kaej se to tu poteže: što to tu radi, pravi nered

potkrčina – podređenost, poraz, manjak vrijednosti: ne dam se ja v potkrčinu tebe

potpod – prostor ispod drvenoga poda i tla gdje se čuvalo krumpir i kokoši nesle jaja

potreti – polupati

povrći se – naslijediri osobine

požreti – lakomo pojesti

požrtiti  – postaviti žrt (vidi) i povezati voz sijena, kukurizinja, slame ili žita

poujati sae – goniti se (životinje)

pouke – po što, zašto  – pouke ideš tam kad znaoš da te tam ne trieba

povrći se po kom, povrgel se po ocu – biti sličan na nekoga, naslijediti očeve osobine

pražetina – kajgana, izmiješana pečena jaja

prčiti – izlagati nešto na vidjelo

prčiti  sae – ponositi se, oholiti se

prčkati – dirati

preda – prije

preja – pređa

predečera – prekjučer

preititi (se) – prebaciti (se)

prejtiti (se)  – prevrnuti (se)

prekleti – opsovati

prekovati – zamijeniti potkove na konjskim kopitima

premanuti – prevagnuti, imati više, preteći, pobijediti

premiti – voditi

prepasti – propasti

prepisati – oporučno ostaviti, propisati 

prestreti se – upasti u razgovor ili situaciju: a kaej se prestireš de ti nie miesto

pretaelebiti se – posegnuti za nedostižnim, lakomuvati, isticati se

preveli – polusuhi (kravlji sir)

prijeti, primlem – primiti, primim

pripetiti se – dogoditi se

priščeknuti – uštipnuti, zapeti za nešto  

prsnice – strop od dasaka

prsničati (v. prsnice) – uređivati strop tako da se na daske pribije trstika i zatim doda žbuka

povrći se po kom, povrgel se po ocu – biti sličan na nekoga, naslijediti očeve osobine

pričvrliti – pričvrstiti

prijeti, primlem, primli – primiti, primim, primi

pripreti – pritvoriti, ne zatvoriti do kraja

pražetina – pečeno jaje

prereči – početi (opet) razgovarati, progovoriti

pričasiti se – pričasim se – naći vremena

prikuzmati se – prigorjeti na dnu posude, primiti se na dno

prispodobiti – prisličiti, naći da je slično

priščeknuti – prištipnuti

prnav – poderan s rupama

prnek, prnki – krpa, tekstilni otpad od kojeg su se tkale "tepije" (tepisi)

protvan – tepsija

prsnice – drveni strop

prugnuti – naglo se pokrenuti

pulisnuti – proliti

 

R

raca – patka

racek – pačić

rajvijola – djevojka s dugom kosom, vila rajvijola – vila s dugom kosom

raojzati – putovati bespotrebno

raoncano – nabrano, plisirano

raoncati – nabirati, plisirati

raonec – nabor na tekstilu, ranci – nabori

raondek – plitak lonac, rajngla

rasperušiti – raščupati

rasperušen – raščupan

rastouk – odmor i zabava; zeti si rastoka – uzeti malo odmora, zabaviti se

raščariti – ostaviti u neredu, izvaditi i ostaviti

raščesati – razčešljati

raškulincati – raznjihati, uzrokovati da nešto olabavi

razdeti (se) – otkriti (se) u krevetu, skinuti (se)

razdevati (se) – otkrivati (se) u krevetu

razgolen, -a, -o – razgoljen

rarazdreti (cipele) – istrošiti (cipele)

razdrležđiti – otvoriti ranu

razlejati – razliti

razlevati – razlijevati

razvuzlati – odvezati, razvezati, razmrsiti čvor

reku ili ruku – rečem, velim, kažem

rendusati – buniti se, dosadno mrmljati

ret – red

riflača – naborana daska ili lim za pranje rublja

rigla – poklopac za lonac

rink – okrugli poklopac na štednjaku na drva

ritati se – udarati zadnjim nogama

rivati – gurati

rmaor – ormar, frmaor – u ormar

rogle – vile (alat)

rola – pećnica

rondek – rajngla

roža – cvijet

rožiček – rogač

rš – raž

rži – raži

rubača – haljina, suknja

rudast – kovrčav

rujnast – raščupan

rupček – maramica

 

S

sae – sve

sae – se (povr. zamj.)

saojati se – dizati se (tijesto)

scati – mokriti

scejati – cijediti

se (zime) – ove (zime)

saega (leta) – ovoga (leta)

seke – svašta: seke delaš – loše radiš

sekut – sekud – svuda

selika – kiša sa snijegom

semen – sajam

senička – ptica sjenica

ser, sera, sero – poblijedjelo (vidi i apšisal, -a, -o)

sereti – poblijedjeti (vidi i apšisati)

sfrojdati – pobaciti, abortirati dijete

si – svi

sice – malo fino sito

sim – ovamo

singerica – stroj za šivanje marke Singer

sit – vrsta trave u vlažnijim predjelima

skmičiti se – pasti tama

skolke – u frazi: mrtvac leži na skolke u kući dok ga ukućani čuvaju

skretati – lijepo složiti za ormar, skretati rubaču – lijepo složiti haljinu

skučiti – stresti

skula – krasta

skupiti se – spremiti se za izlazak

skupsti, skubem – čupati perje

slačiti – svlačiti

sleči – svući (v. presleči)

slemeček malo sljeme u kući

slembati – ići gladan

sliva – šljiva

slembati – biti gladan

slemeček – sljeme u drvenoj kući ispod stropa koje uzduž povezuje sve sobe

slog – parcela

smackati – namakati

smuliti – glasno disati s punim nosom

sneja – snaha

snočka – sinoć

so (deca) – sva (djeca)

sparno – vlažno i toplo

spesneno – stisnuto

spetiti se – dogoditi se

splosnuti – spljoštiti

spodoba – pojava, lik

spodoben – sličan

spoved – ispovijed

sprevod – sprovod, pogreb

spuknuti – iščupati

sraka – svraka

srbeti – svrbjeti

srčeko – malo srce; vrsta cvijeća u obliku crvenoga srca

sreda – srijeda

staolo – mirovanje – na staolu stoji – stoji bez pomaka

stati se (mlieko sae stalo) – ukiseliti se (mlijeko)

stekati – skakati, dosađivati pokretima

steklo – staklo

stepovina – karmenadl u kiselom zelju

stepko – ono što ostane od vrhnja kad se odstrani maslac mlaćenjem

strnokos – djetelina ili trava i slama na polju poslije žetve

strojati se – ustručavati se

strom – napetost: imam strom naspram toga

struja – električna energija

stužno – sparno

sumra – mora, tjeskoba

svega – svojega

svemu – svojemu

svu – svoju

 

Š

šamot – ploča na štednjaku

šamotni (šamotna ploča)

šamrlin – niski stolac

šarapoulka – drveno sjenilo na prozorima od daščica koje se miču, „škure“ u Dalmaciji

ščakati se – dočekati neki događaj

ščaovka – vrst ptice

ščiem – s čime, čime

ščenuti – otkinuti (se) na silu, raspuknuti se (grana od stabla)

ščeknuti – uštipnuti, štipnuti

ščetast – dlakav

ščiepec – prstohvat

ščrba – pokvaren ili slomljen zub

ščučuriti se – skvrčiti se, čučnuti, privinuti se

ščusnuti se – stisnuti se uz, privinuti se

šekraestija – sakristija

šefla – grabilica za juhu

šaega – običaj?, način ponašanja?

šegačiti se – razmetati se?

šemeritati – hodati nesigurno, pijano, posrtati (šemeričaem)

šenica – pšenica

šeraojzlin – žarač, vidi „cincefaok“

šervae – velike usne i usta

šaervast – širokih usana i usta

šaervasto – s velikim ustima, jako široko, otvoreno

ščeknuti (se) – uštipnuti (se)

ščucati – štucati

šemeritati – lelujavo hodati

šibičkati – pribijati trstiku na drvenu stijenu prije žbukanja

šicati – mlazom izlaziti, špricati

šigo-migo – amo-tamo, cik-cak

šipek – šipak

šipkovica – ruža

širočka – široka sjekira kratkoga drška

širši, -a, -o  – komparativ od širok  

šišek – potiljak

šitoflin – novčanik

škaojnec – vrsta ptice grabljivice

škaol – kosina (pod škaol – ukoso)

škrlaok – šešir

škrpec – ostatak tekstila

škalko – sklisko

škopiti – uškopiti

škrpec – mali komad tkanine

škulincati (se) – njihati (se)

šlajer – bijeli prozirni veo (mladenkin), vrsta cvijeća

šlatrati – mazati (v. flaštrati)

šleputek – pokvareno jaje

šlokesati – kad su cipele prevelike, one šlokesaju

šmarla, šmarna – palačinka

šoca – ljubavnica

šous – suknja

šostar – obućar

špancerati se – šetati se

šparavec – ide s šparavcom – ubire milostinju u crkvi – milostinja

špeceraj – namirnice

špenadla – iglica s glavom

špicnomet – nadimak

špičiti – šiljiti

špinavka – siherica

špinčiti sae – biti ponosan 

šporet – štednjak, peć

špot – prijekor; fraza: špot i sramota – kad netko nešto ružno napravi

špotati se – rugati se

šprinuti – prsnuti tekučinom

štamplec šervae – velike usne i usta mala bočica za rakiju

štaogel – štagalj, prostor uz drvenu štalu s drvenim vratima za zaprežna kola

štenge – stube

štengenica – stuba

štentati – gubiti vrijeme, 

štentati nekoga – oduzimati vrijeme nekome

šterka –  štirka za rublje

šteti – htjeti

štof – deblji tekstilni materijal

štokrlin – stolac normalne visine bez naslona

štraja– slama pod kravama da im ne bude mokro za ležati

štrajiti – baciti štraju

štrapac – napor

štrik – konopac

štrojsa – strana 

štrojzak – slamarica na krevetu

štropotati – praviti buku

štrtinka – drvena posuda s ručkom za kukuruz i sl. – (četvrtinka nečega)

štrukica – nabor

šuber – poluga za otvaranje i zatvaranje dovoda zraka u štednjaku radi regulacije vatre

šuder  – šoder

šupiti – dati pljusku, pljusnuti

šutnuti – udarcem odbaciti

švung – v švungu – u zanosu

 

T

tajner – tanjur

taelek – tele

tam – tamo

teglin – posuda za cvijeće posađeno u zemlji

telica – mlada krava koja se još nije otelila

teliti se – leći tele, plakati se, duriti se

Telovo – Tijelovo

tenfan – tenfani kramper – zgnječen, pire krumpir

tenfati – gnječiti

tepija – tepih

tera – koja

teri – koji

tero – koje

terjati – tražiti natrag svoje novce od dužnika

tešnovina – tjesnoća

tija – sve do, čak

tijeden – tjedan, 5 tijenov, 2 tijene

tirati (se) – goniti (se - prije parenja živitinje se tiraju)

tounačiti – potvrditi u razgovoru

torica – biljka sa sjemenkama koje se zakvače za odjeću

tork – utorak

traga – biološko nasljeđe, rod (Tomakova traga - Tomakov rod)

tratur – lijevak

trebiti – odstranjivati zrnje kukuruza, mahuna

trefiti – slučajno naići (vidi i potrefiti) Kak si potrefil baš na obed?

treskati – udarati (npr. s vratima) Noj treskati z vraoti!

tresnuti – udarati, naglo i jako pasti Al jae tresnul kae sae dao!

treščati – sjajiti u oči Sounce mi trešči.

trifrtaoli – tričetvrt. Sad jae trifrtaoli tri: tričetvrt tri (2.45 sati)

trikar – druker

trknuti – narasti Šenica je trknula posle kiše.

trknuti – udariti A kaj me trčeš?

Trojaki – blagdan Presvetoga Trojstva Od Božića do Traojakov.

trop – smeđe mrvice nakon kuhanja vrhnja da se dobije maslo

tropiti – tresnuti s vratima A zaoke troupleš tak jaoko z vraoti?

trsjae – vinograd

truga – kola na konjsku vuču sa zatvorenim stranicama za sitniji sadržaj kao npr. kukuruz

tuča – grad

tudek – tuda

tunuti – pasti svom težinom, reći glupost

turen – toranj

turnati se – naoblačiti se prijetečim oblacima nimbusima koji donose grad (tuču)

tve – tvoje

tvega – tvojega

tvemu – tvojemu

tvu – tvoju

 

V

vagonetlin – vagon

vajnkuš – jastuk

veđati se – ne dati se nešto raditi – ne da mi se - veđa mi se

vaeno – ondje, tamo

vaevo – evo ovdje

vaeto – evo tu

vedrica – limena posuda za vodu ili mlijeko, dolje uža, gore šira, s ručkom

veđati se (nekome nešto raditi) – ne dati se nekome nešto raditi

vaemo – ovamo

vaeto – tu

vaevo – ovdje

vekši – veći

veznuti – zaglaviti, zapeti u uskom prolazu

viem – znam

vilica – viljuška

viš – vidiš

vištea - vidite (prez i imp.)

vitel – dvije unakrsne vodoravne prečke koje se vrte na stupu da spriječe prolaz životinjama

vliesti, vlieznaem – ući

voulkati – povlađivati

vraobec – vrabac

vrabečen – iznenađujuće zanimljiv

vratariti – otvarati i zatvarati vrata, ulaziti i izlaziti

vrčak – vrt

vrči, vržem - staviti (vidi navrči)

vrđgati – praviti nemirne pokrete, nemirno se ponašati, izazivati

vrediti (se) – urediti (se)

vrnuti (se) – vratiti (se)

vrnjae, sir z vrnjom  – vrhnje, sir s vrhnjem

vrpa – hrpa

vrteti – vrtjeti

vubiti – ubiti

vugorek – krastavac

vujem – naplata mljevenja u mlinu mjerom brašna

vujti, vujdem – pobjeći, pobjegnem

vu ke – u što

vuni – u onaj

vu to – u to

vu vi – u ovaj

vu vo – u ovo

vu vom – u ovom

vura – sat, vrijeme (vura jea – vrijeme je)

vuvo – uho

vu vo – u ovo

vuzde – uzde

vuzel – čvor (vidi: zvuzlan, zvuzlati, razvuzlati)

Vuzem – Uskrs

vuvo  – u ovo

 

Z

zaojni – zadnji

zo 'vo – za ovo

zo 'no – za ono

zo jne – za njih

zo ke – zašto

zo me – za mene

zabavlati – zanovijetati, navaljivati

zabavrlen – neuredan, natrpan 

zabodovek – besplatno, uzalud

zabodof – besplatno, uzalud

zadeti (sae) – zakvačiti sae slučajno

zadobaviti (se) – zaraziti (se)

zagutiti se – zadaviti se

zajeno – zajedno

zakučmaren – zatrpan, neuredan

zakučmariti – zatrpati, učiniti nered

zaobujnen – natečen

zaočajne – suočavanje zavađenih

zafrig - brašno na masti pečeno

zahadariti – zaprljati, unerediti

zahandrati – zametnuti

zahiriti – prestati napredovati, nazadovati

zakrčati se – ukočiti se (noge)

zakučmariti – zatrpati tako da nastane nered u kući

zakučmareno – zatrpano, neuredno

zamazati (se) – zaprljati (se)

zametati – natrpati

zanavek – zauvijek

zapreti – zatvoriti

zavirati – kočiti kola štapom u kotače da ne polete nizbrdo (kola na konjsku spregu)

zavrći se – doći s drugom namjerom od vidljive (zavrgel sae da mu treba saovjet, a daošel je videti bi li ga štiela zeti)

zažgati (rakiju) – ispeći (rakiju)

zaojček – mali zec

zaojčekova daetelica – vrst jestive kisele djeteline

zaojec – zec

zafrig – „zmes“ (vidi), zaprška

zafuštran – zamazan, prljav

zakučmaren – zametan, neuredan

zakučmariti – zametati, učiniti nered

zaoke – zašto

zapirati –  zatvarati

zapreti – zatvoriti

zaračiti –  zamazati

zavirati – kočiti na nizbrdici kotače drvenih kola izvana pomoću štapa

zdela – zdjela

zdeliti se –  izdjeliti se

zdevati  – zijevati pospano

zdirjati se – biti poželjno 

zdejati se – zijevati se

zdomlek – odavna

zdreckati – zdrobiti

zdrgnuti –  pokvariti se (npr. mlijeko, mast)

zgubiti – izgubiti

zibati – ljuljati

zic – sjedalo na vozilu (biciklu, kolima)

zipka – kolijevka

ziti – izići

zlievajnka  – vrst kolača, tijesto se izlije u posudu za pečenje

zlevati – izlijevati, jako lijevati (kiša)

zmetati – skidati

zmetati – mesti, pometati

zmaesti – pomesti

zmes – kupus s grahom sa zaprškom, „zafrigano zelje s bažulom“

zmisliti se – sjetiti se

zmoknuti – pokisnuti

znaopak – naopako

zobati – jesti bobice, zrnje

zopanci – žniranci

zribati – izribati

zriflati – oprati pomoću „riflače“ (vidi)

zutra – sutra

zvijati se – ići na povraćanje (zvija mi se – povraća mi se)

zvirati - izvirati

zvuzlan – zamršen, nespretan

zvouzlati – zamrsiti, zakomplicirati

 

Ž

žeguliti – škakljati

žejen – žedan

žaep – džep

žeti, ženaem, ženaeš, ženae, ženemo, ženete, ženu – žeti, žanjem itd.

žganec, žganci – kuhano tijesto od kukuruznog ili bijelog brašna s krumpirom ili bez krumpira. Jedu se s mlijekom, bijelom kavom, prepečenim crvenim lukom, svinjskom masti ili sa čvarcima. 

žgančenak – lonac u kojem se kuhaju žganci

živina – perad, domaće životinje

živinaor – veterinar

žlabrati – koješta pričati

žmah – dobar okus

žmano – ukusno (jelo)

žmereti - žmiriti

žreti – jesti u velikoj mjeri

žriebe – ždrijebe

žrt – dugačko debelo drvo koje se postavlja na voz sijena, kukurizinja, slame ili žita da se poveže uz kola

žrtiti – postaviti žrt i povezati voz sijena, kukurizinja, slame ili žita

žugek – guščić

žul – žulj

 

Fraze

aa – ne

a baba z nevolae – luda žena

akonto toga – što se toga tiče

besni cucek – bijesan pas, zao čovjek

betek te spopal – kletva, zazivanje bolesti

bok i batina – glavni, šef, gazda

bu, na bu – bude, ne bude

če bu, če na – če bu(de), če na(bude) – ako bude, ako ne bude – če bu, če na, mene je svejedno

čriepec visi – doslovce: crijep visi; preneseno značenje: kam ti črepec visi – kam bi štel, kaj očeš npr. črepec mi visi na kolaoče – hoće mi se kolača

da de do – kada gdje tko

daej nam Boug picekov, racekov, žrebekov, žugićev, pajcekov, taelekov i saega druguga – neka nam Bog da pilića, pačića, ždrebadi, guščića, praščića, teladi, i svega drugoga

dati se potkrčinu – dati se nadmašiti, pobijediti; podložiti se, predati se u smislu odustati

drži se kak torica riti – čvrsto prianja

imeti se na jne – ponositi se kime ili čime

iti s križecom – (svećenik) ići na blagoslov kuća (svećenik za Božić blagoslovi kuću)

je l' ti pura kruf odnesla – što ti se loše dogodilo da si objesio nos 

je l' to kaej za jedna žeana – kae za jaena – je li ta žena k čemu, je li pristala, kalk: was fur eine Frau

hudič te ponemal – vrag te odnio

Iščaeš mouduša dok ga ne naojdeš! – izlažeš se nepotrebno opasnosti

kak bu, bu – kako bude, bude

kam očeš? – kamo ćeš?

kam peš? – kamo ideš?

kam i car pešicae – na WC

kae ti je vrona kruv odniesla? – zar ti je vrana kruh odnijela? – što ti nedostaje?

ki bi da bi, to su dvao vragi – tko bi da bi, to su dva vraga (oklijevanje, neodlučnost

malo falelo – puno škodelo – malo je nedostajalo – puno je naškodilo

mentem toga – u međuvremenu, međutim

nemam čas – nemam vremena

na alaje – u dijelovima, u ratama

nade  – ne bude

na nigdarjevo – nikad

na to zglibš – s obzirom na to, uzevši to u obzir

na staolu stoji – stoji bez pomaka

na to gleč – s obzirom na to

ne budi ti potuženo – da ne prijeđe na tebe

navek i prek – stalno, uvijek i uvijek

nemam čas – nemam vremena

ni v žep, ni ze žepa – ni u džep, ni iz džepa

niesem z ruške opal – nisam toliko glup

niš koristi – ništarija

o zledi mu – o zla mu

ojdi zdenum – hajde sa mnom

okolo kero na maola vraota – kad se sve obiđe i dođe na polaznu točku

op-tak – spreman

otiti zamuš – udati se

po čoum? (počemu) – pošto, koliko košta

po gradski se spominati – razgovarati na književnom jeziku

pod škaol – ukoso

pouke (po kaj) – po što, pouke si došla – po što si došla

povrći se po kom, povrgel se po ocu – biti sličan na nekoga, naslijediti očeve osobine

poutna vraota – dvorišna vrata

roubec na kurblu – rubac svezan navrh glave

se jaeseni – jesenas, ove jeseni

se zime – zimus, ove zime

saega leta – ove godine, ovog ljeta

saega proleća – proljetos, ovoga proljeća

sim paok tam – amo tamo

što Medardo sveti daje, 40 dana traje – kakvo je vrijeme na sv. Medarda, takvo će biti 40 dana

tomu ne zna glaosa – ne razumije se u to

v ret metati – urediti

vidi mi se – čini mi se

vlesti v grif – postići kondiciju, rutinu

vrabec ga dal – uzvik

vrabečna dekla – zanimljiva djevojka

vraopci tae nemali – vrapci te ne imali

z oni – za onaj (drži z oni kraj vajnkuša)

z ovi – za ovaj (drži z ovi kraj)

za bom bodovek – uzalud

zaprežna kola – kola koja vuku konji

 

Prijava korisnika

Mrežna stranica koristi kolačiće (cookies). Kolačiće upotrebljavamo kako bismo personalizirali sadržaj i oglase, omogućili značajke društvenih medija i analizirali promet. Isto tako, podatke o vašoj upotrebi naše web-lokacije dijelimo s partnerima za društvene medije, oglašavanje i analizu, a oni ih mogu kombinirati s drugim podacima koje ste im pružili ili koje su prikupili dok ste upotrebljavali njihove usluge. Nastavkom korištenja naših internetskih stranica vi prihvaćate našu upotrebu kolačića. Polica privatnosti.